Likovne monografije velikana umjetnosti Gustav Klimt rođen je 14. svibnja 1862. u Baumgartenu pokraj Beča kao drugo od sedmero djece siromašnog bakropisca Ernsta Klimta. Gustavov je mlađi brat Ernest naslijedio očev zanat i surađivao je u prvim Gustavovim narudžbama, a poslije mu je i brat Georg, koji je izučio zlatarstvo, izrađivao raskošne okvire. Već kao…
Likovne monografije velikana umjetnosti Charles Scribner III. naslovio je svoju monografiju (1989.) o Peteru Paulu Rubensu “Barokni umjetnik, renesansni čovjek”, želeći time istaknuti ne samo njegova mnogostruka slikarska umijeća – kao majstora štafelaja, oltarnih i stropnih kompozicija, nacrta za tapiserije, skulpture i festivalske ukrase te arhitekte amatera, nego i njegovo iznimno humanističko obrazovanje koje mu…
Edgar Degas rođen je 19. 7. 1934. u bogatoj pariškoj bankarskoj obitelji. Njegov otac Auguste de Gas, vodio je ispostavu napuljske banke koja je bila u vlasništvu obitelji, a idilu njegova udobna djetinjstva zasjenila je tek majčina smrt 1847. tako da su ga uglavnom odgajali djed i baka. Kraće vrijeme studira pravo, no 1955. upisuje…
Slikar Vlada Veličković o Venecijanskom bijenalu Prof. Vladimira Veličkovića, selektora našeg paviljona na Venecijanskom bijenalu 2007. godine, pozvali smo u Pariz s molbom da prokomentrariše zašto se opredelio za beogradskog umetnika Mrđana Bajića. Ko vas je predložio za selektora? – Ministarstvo kulture Srbije me je pozvalo i predložilo mi da se prihvatim zadatka selektora-komesara našeg…
U Kraljevskom muzeju lepih umetnosti u Briselu velika retrospektivna izložba posvećena jedinstvenom i neobičnom delu velikog belgijskog slikara Leona Spiliarta Šezdeset godina posle smrti Leona Spiliarta (Ostende, 1881 – Brisel, 1946), organizovana je izložba koja okuplja više od dve stotine dela, kroz koja posetilac uranja u svet ovog neverovatno plodnog umetnika. Njegovi radovi se odlikuju…
Salvador Dali je najupadljiviji predstavnik avangardnih umjetnika XX. stoljeća koji su ulagali gotovo podjednaku energiju u stvaranje fame o vlastitom ekscentričnom životu kao i kreaciji podjednako šokantnih umjetničkih ostvarenja. S obzirom na to da je bio najmarljiviji vlastiti biograf, praktički je nemoguće odvojiti svjesno proizvedenu fikciju od nepobitnih fakata, no i mit i stvarnost su…
Životopis Vincenta van Gogha (1853.- 1890.) gotovo je postao sinonim za umjetnički martirij: poistovjećivanje života i umjetnosti u kojem osobne tegobe postaju predložak za, kod njegovih suvremenika neprepoznate, umjetničke trijumfe. Moglo bi se čak ustvrditi da su Vincentove životne nesreće počele i prije njegova rođenja, jer je prva trudnoća njegove majke Anne Corneille, rođene Carbentus…
Francisco Goya postao je svojevrsni španjolski narodni junak i ponos Španjolaca ne kao slikar kraljeva i dvorske svite, nego prije svega kao najpotresniji kroničar ratnih strahota koje su opustošile Španjolsku u sukobu s Napoleonom Bonaparteom Iako će većinu svog radnog vijeka provesti u statusu dvorskog slikara, Francisco Goya rođen je 1746. u zabačenom aragonskom selu…
Gigantska statua Davida, pobjednika nad mnogostruko većim, ali neprikazanim Golijatom, predstavlja prekretnicu ne samo u karijeri Michelangela Buonarrotija (1475. – 1564.), nego je i jedno od ključnih ostvarenja zrele renesanse. Izvorno narudžba firentinskih vlasti iz 1501. zamišljena je kao ukras na portalu katedrale, no nakon njezina završetka u rujnu 1504., komisija sastavljena od vodećih umjetnika…
Podaci o (ne)izvršenim narudžbama Michelangela Buonarottija, isto kao i njegovi bjegovi i povratci u Firenzu, nerijetko poprimaju značaj suvremenog trilera. Svoj odnos s papom Julijem II. iz urbinske dinastije Della Rovere sam umjetnik će prozvati “tragedijom grobnice”, a ona je otpočela 1905. kad su nakon inicijalnog dogovora u ožujku već idućeg mjeseca prihvaćeni majstorovi nacrti…